Page 22 - Odbrana Dubrovnika u Domovinskom Ratu

3.1. Dubrovačke ljetne igre

U ljeto 1991., godine u nekim dijelovima Republike Hrvatske već je osjetno buktio

Domovinski rat. Ratna atmosferu nije zaobišao niti dubrovački kraj. Ponos i tradicija, a
možemo reći i simbol Dubrovnika su „Dubrovačke ljetne igre“. Osnovane su 1950. godine, a

od 1952. godine djeluju pod današnjim imenom. Tipično za njih je da se održavaju u srpnju i
35
u kolovzu u gradu, na otvorenom. Tog ljeta „Dubrovačke ljetne igre“ su trebale biti
otvorene 10. srpnja. Postojale su opcije u gradu, a i u državi da se ove godine Festival ne

održi. Razlog k tome je naravno već započeta agresija koja traje na Republiku Hrvatsku.
Agresija je već odnijela ljudskih života i materijalnog dobra. Stoga iz pijeteta prema žrtvama

egzistirala je ideja kod nekih političara i ljudi da ove godine bude stanka. Drugi su predlagali
da se ipak ide sa programom i da bih festivala trebalo biti. Program bi trebalo pripremiti

najbolje koliko se može i time se brutalnoj agresiji suprostaviti onako kako su to oduvijek
dubrovčani znali, a to je kulturom i civilizacijom. Kompromis između dvije opcije je na kraju

donesen. Zaključak je glasio da će se 42. dubrovačke ljetne igre otvoriti. Na samom početku

biti će intonirana himna „Lijepa naša“. Petar Poljanić i dr. Žarko Domljan (predsjednik
sabora RH) održati će pozdravne govore. Nakon toga će se čitati poruke mira na hrvatskom i

engleskom jeziku. Za kraj će se recitirati „Himna slobodi“. Donesen je zaključak da neće biti
36
održan umjetnički program. Održavanje Festivala je bio sa ondašnje perspektive gledišta
dobar pokušaj da svjetska javnost vidi da Hrvati i Republika Hrvatska nisu za nikakve ratne
prilike, a kroz Dubrovnik, kao bez sumnje najljepši grad poslana je poruka koja nije jako

odjeknula. Tijekom ovog razdoblja, festival nije mogao normalno funkcionirati zbog ratnih

okolnosti i opasnosti po sigurnost. Nakon dugotrajne opsade tijekom Domovinskog rata,
Dubrovnik je doživio ozbiljna razaranja, uključujući oštećenja na mnogim povijesnim i

kulturnim spomenicima koji su činili srce grada. To je uključivalo ozbiljna oštećenja zidina,

crkvi, palačama i drugim značajnim arhitektonskim djelima koja su bila ključni dio kulturne
baštine Dubrovnika. Nakon okončanja opsade i povratka mira, Dubrovčani su se hrabro

posvetili obnovi svog grada i vraćanju njegove nekadašnje ljepote. Dubrovačke ljetne igre,
koje su bile važna manifestacija kulturne baštine i izražajnosti, također su obnovljene i

ponovno su postale središnji kulturni događaj u Hrvatskoj i širem regionu. Ova obnova i

35 Dubrovačke ljetne igre se u periodu od 1994.-2001. zvao Dubrovački ljetne festival.
Dubrovačke ljetne igre. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021.
36 KRISTE, P., Iznevjereni grad, Dubrovnik 91., str. 12–13.

20