Page 38 - Odbrana Dubrovnika u Domovinskom Ratu

4.4.Jačanje oružane agresije

Nakon pada Cavtata hrvatske snage su u povlačenju te su se povukle na crtu Brašina –
hotel Orlando. 17. listopada JNA zauzima Plat. 20. listopada JNA izvodi respektabilnu

akciju te se pomorskim desantom iskrcavaju na plažu u Kuparima te je nakon kraće

borbe u večernjim satima odbacila hrvatske snage iz mjesta. Munjeviti napad 472.
mtbr, uz pomoć s 9 VPS-om na hrvatske snage i to u smjeru Kupara, Dupca, Bosanke

i Brgata, trajao je od 23 do 24 listopada. Hrvatska obrana nije izdržala te napuštaju

crte u svim mjestima osim Bosanci i organiziraju obranu na samome prilazu gradu:
65
hotel Belvedere – Bosanka – Srđ – Strinčjera – Komolac – Mokošica. Poslije
blokade Dubrovnika JNA potpomognuta srpskim i crnogorskim paravojnim
formacijama, na sve načine pokušava ući u Dubrovnik. To bi naime značilo da je

glavni zadatak na „Južnom bojištu“ uspješno obavljen. U kasnom listopadu propala je
i ideja stvaranja Dubrovačke Republike, te njeno izdvajanje iz Hrvatske i eventualno

spajanje sa Srbijom. JNA je taktizirala te je u drugoj polovici listopada pozvala

stanovništvo Dubrovnika da napusti grad. Razlog tomu je da se još veća panika
rasplamsa, jer neposredno daju na znanje da će, ako bude potrebe razoriti Dubrovnik.

Budući da je prazan grad puno teže braniti nego li puni, Dubrovčani, njih dobar dio
ostao je i u najtežim situacijama u svom gradu. Prvi tjedan studenog u Dubrovniku je

protekao relativno mirno i nije bilo borbi. Zatišje je prestalo 8. studenog kada je
Dubrovnik napadnut s mora, kopna i zraka. Veliki napad trajao je do 13. studenog.

Najveće borbe u studenom vodile su se od 8 do 13. studenog na djelu Srđa, Strinčjeri.

Malobrojni dubrovački branitelji uz pomoć mješovitog sastava IV gardijske brigade
(III. imotska bojna, vod Slavena Zeca, IX bojna HOS-a), omiške III. bojne 114.

brigade i grupe Velikogoričana trebali su napustiti do tada najčvršću crtu obrane na
66
Brgatu. Padom Brgata, JNA je na „dohvat ruke“ imala cijeli plato Srđa , te da je
osvojila Srđ vjerojatno radi njegovog značenja JNA bi ušla u Dubrovnik. Hrvatske

snage na Strinčjeri iz dana u dan u studenom imaju velike gubitke. Desetci vojnika će
poginuti do 13. studenog na Strinčjeri i njenoj bližoj okolici, a njihova imena su:

Mladenko Čavara, 6. studenog pripadnik IV. Gardijske brigade. Na Bosanci

65 MARIJAN, D., Domovinski rat, str. 171.
66 Brdo Srđ je prirodni zaklon grada Dubrovnika od vjetra ali i osvajača. Selo Bosanka nalazi se na
sjeveroistoćnoj padini Srđa te je selo bilo izuzetno bitan položaj za dubrovačke branitelje.
Dubrovnik. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno
9. 10. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16446>.
36