Page 35 - Odbrana Dubrovnika u Domovinskom Ratu

osnovnim potrebama. U listopadu 1991. godine, hrvatske vlasti su odlučile organizirati
humanitarni konvoj kako bi pružile pomoć građanima Dubrovnika. Taj ključni trenutak

zabilježen je 28. listopada te godine, kada je prvi konvoj poznat kao "Libertas" započeo svoj
put s brodom "Slavija". Ova operacija nije bila samo simbolična, već je predstavljala

konkretnu napor kako bi se premostile teškoće koje su mučile Dubrovnik tijekom opsade.

Ovaj humanitarni konvoj nije samo osigurao potrebnu pomoć stanovnicima Dubrovnika, već
je također ukazao na važnost građanske solidarnosti i suradnje u suočavanju s humanitarnim

krizama. Istodobno, pružio je nadu i ohrabrenje građanima Dubrovnika, pokazujući im da

nisu zaboravljeni i da građani Hrvatske stoje uz njih u njihovim teškoćama. Na brodu se
nalazilo više od 500 uglednih ljudi iz cijele Hrvatske. Ono što je bitnije, a to je da je brod

nosio puno humanitarne pomoći, hrane, vode, odjeće i lijekova. Na brodu su bili prognani
Dubrovčani kojima je to bila prilika da se vrate u svoj rodni grad, te četrdesetak domaćih i

stranih novinara i snimatelja da zabilježe povijesne trenutke. Glavni brod „konvoja Libertas“
pratilo je 39 brodova i brodica pridružujući se kada bih glavni brod prolazi kroz njihovu luku.

Sveukupan broj brodova bio je mnogostruko veći, ali nije registriran, a dio brodova je u

nastavku putovanja spriječila jugomornarica. Ovaj konvoj je značajan po tome što je i
najbrojniji konvoj koji je u svojoj povijesti plovio Jadranu. Konvoj je bio mješovitog sastava,

od trabakula do velikih putničkih brodova. U Splitu se konvoju priključio Stipe Mesić,
tadašnji predsjednik predsjedništva SFRJ i „na papiru“ važeći zapovjednik „JA“.U utorak 29.

listopada, dok se konvoj kretao ka Splitu potpredsjednik vlade Mate Granić šalje poruku
saveznom sekretaru za narodnu obranu, Veljku Kadijeviću koja glasi:

„Obavještavamo Vas da će se karavani „Za povratak Dubrovčana u Dubrovnik“ danas u Splitu pridružiti Stipe
Mesić, predsjednik saveznog predsjedništva, dr. Franjo Gregurić, predsjednik Vlade Republike Hrvatske i dr.
Milan Ramljak, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske radi posjeta Dubrovniku i široj dubrovačkoj okolici i

razgovora s legalnim organima vlasti Dubrovnika – rečeno je u obavijesti. Očekujemo od Vas da u skladu s
Vašim ovlaštenjima i „Deklaracijom EZ i njenih članova u Dubrovniku“ omogućite nesmetan prolaz karavane,
povratak kućama prisilno iseljenih Dubrovčana, dostavu humanitarne pomoći i posjet visokih republičkih i
stranih dužnosnika, istaknutih ličnosti javnog života i velikog broja građana spremnih da Dubrovniku i njegovoj
okolici pomognu u vraćanju na normalno stanje. U tom smislu posebno naglašavamo hitnost prekida opsade
Dubrovnika i pridržavanja naređenja o prekidu vatre koje je izdalo osam članova saveznog predsjedništva 18.

60
listopada 1991., a u skladu s Deklaracijom EZ, i njezinih članica o Dubrovniku.“
„JA“ se našla u teškoj situaciji jer im svakako nije odgovaralo da konvoj stigne u
Dubrovnik, a pred „očima“ svjetske javnosti nisu imali hrabrosti zaustaviti ga. Odluke su se

60 RADIVOJEVIĆ, Gradimir. Nepokoreni Jadran : 1991/92 : (kronika jednog bezumlja, Dušević & Kršovnik,
Rijeka, 1993., str. 161-162, 164.
33