Page 29 - Odbrana Dubrovnika u Domovinskom Ratu
P. 29

4.1. Srpsko – crnogorski mediji o „ratu za mir“




               Mediji i medijska propaganda nerijetko igraju važnu ulogu u podizanju tenzija skupine ljudi

               ili  naroda.  Često  su  plodno  tlo  za  ljude  kojima  je  lako  manipulirati,  a  to  su  češće  slabije
               obrazovani. Svjedoci smo da su se i u Domovinskom ratu koristili mediji u svrhu motiviranja

               i manipuliranja ljudi. Mediji u Crnoj Gori plasirali su priču da će HV napasti i pregaziti Crnu
               Goru. Kako bi to spriječili trebalo bi napasti prvi. Istina je bila sasvim drugačija, HV nije

               imao snage niti za obrambena djelovanja, a kamoli za velike ofenzive. Evo primjer jednog

               članka, koji je u to vrijeme nažalost bio svakodnevica.

               „Konačno  i  onaj  ko  neće  mora  da  vidi  o  kakvoj  se  to  „demokraciji“  radi  u  Sloveniji  i  Hrvatskoj.  U  njima,
               fašizam je ponovo ušao u sve pore „državnog“ i drugih oblika djelovanja njihovog naroda. Opet je stvorena
               „opća  svijest  o  svetoj  obavezi  odbrane  tisućljetne  povijesti  lijepe  njihove“  u  službu  čega  je  opet  u  primjeni

               imperativ  „Srbe  na  vrbe“!  Samo,  postavlja  se  pitanje  šta  će  od  nje  ostati  kada  svako  uzme  svoje: Austrija
               Štajersku i južni  Tirol, Italija Istru i dio Dalmacije,  Mađarska  dijelove  Podravine  i Slavonije?  A tek kada
               Krajina, Banija i zapadni Srem ostanu u novoj Jugoslaviji, ili kako će se zvati, svejedno?! (...) Ne znamo kako
               će ovog puta proći ostale sile Osovine, ali biće interesantno za nas kako će se Hrvatska izvući? Na nama je da
               držeći se one: „Zmiju pravo u glavu“, spriječimo ponavljanje Jasenovca, Jadovna, Zidanog Mosta, Golog otoka i
               ostalih ždrijela holokausta, jama i vrtaća diljem Hrvatske i Slovenije. A Evropa? Sprema li nam to stara dama
               ponovo istu epizodu? Ne, hvala! Ovoga puta imaćete vi prednost, gospodo evropska, čast izuzecima, kada ste se

               baš zaželjeli istog menija. Mislite da ćemo dozvoliti da nam vaši konjušari i sobarice ponovo bace na astal 12.
               000 pari očiju kozaračke djece?!“

                                                                 48
               (Ratko Bratović, Dobrota: Pobjeda, 29. IX 1991.)“

               Gore citirani tekst daje jako opasne konotacije i ne sumnjivo stvara nove mržnje i jaz među
               narodima. Ratko Bratović nije jedan, niti je izolirani slučaj. „Novinara“ poput njega tada je

               bilo jako puno. U svojim govorima mržnje često su kritizirali i javno osuđivali i Crnogorce
               koji se s takvom vrstom politike i izražavanja nisu slagali. Ovo je još jedan primjer perfidnog

               huškanja na ne Srbe i Crnogorce koji se s njihovom ideologijom ne slažu.


               „Srbi su svima trn u oku, pa i nekim našim „stopostotnim Crnogorcima“. Zaboravili su šta kaže Njegoš, koji je
               kosovski mit i vratio u našu goru čarnu i branio s njim i Crnu Goru i Crnogorce. Bilo je i vremena i prilike da i
               mi današnji utuvimo u glavu, da naučimo bar nešto od predaka? Danas počeli neki vajni Crnogorci od Srba da
               glavu okreću. Bliži im svi drugi nego oni i ako nema brat bez brata. A zar Vučji Do nije dokaz da sve možemo
               kad smo složni. Prije 115 godina Gospodar Nikola je s vojskom crnogorskom i hercegovačkom silnu tursku silu
               i dvojicu paša slomio. Precima dugujemo mnogo. Onima koji su za slobodu ginuli i granice nam krvlju obilježili


               48  KOPRIVICA, V., Operacija Dubrovnik – sve je bilo meta, str. 21.

                                                           27
   24   25   26   27   28   29   30   31   32   33   34