Page 14 - Odbrana Dubrovnika u Domovinskom Ratu

16
U toj zamišljenoj sredini jasno je da su oni manjinsko, a ne većinsko stanovništvo. Izneseni
podatci daju naslutiti da je stvaranje ovakve države samo po sebi uvod u zločine i deportacije.

Razlog k tomu je što bih u vlastitoj državi bili manjina. Iluzorno je očekivati da bih se
ogroman broj ne-Srba podredio tako oblikovanoj državi već bi izbili sukobi. Pobuna je

započela nakon što je Hrvatska proglasila neovisnost od Socijalističke Federativne Republike

Jugoslavije 1991. godine. Srpska manjina u Hrvatskoj, potaknuta političkim i
nacionalističkim faktorima, te zabrinuta zbog svoje budućnosti u novoj neovisnoj državi,

organizirala je pobunu. Osnovani su paravojni odredi, a srpske snage preuzele su kontrolu

nad dijelovima Hrvatske, posebno duž granice s Republikom Srbijom, uključujući i veći dio
teritorija Krajine.

1.3. Pokušaji Hrvatske da se pitanje Srba u Hrvatskoj rješi na miran način

Srbi u Hrvatskoj nažalost najvećim dijelom, prihvaćaju teze svog vrhovništva da je pobjeda

HDZ-a vraćanje u doba 0'đž0ž„Endehazije“. Ironično je to bilo jer je predsjednik HDZ-a,
partizanski general dr. Franjo Tuđman. Jednako tako mnogi pripadnici Saveza komunista

Hrvatske (SKH), prešli su u HDZ. Kada se uz mogući strah od vraćanja na 1941., i NDH,

Srbima pridoda projekt kojeg su prihvatili, a to je „svi Srbi u jednoj državi“, stvorila se slika
17
da nije moguće problem riješiti na miran način. Vrlo je bilo stereotipično razmišljanje Srba
o Hrvatima i stvaranju neovisne hrvatske države. U nekim elementima su i imali temelja jer
se početkom 90ih godina prošlog stoljeća u nekim izjavama počelo i koketirati s ustašama i s

NDH. Primjer tome je i izjava predsjednika dr. Franje Tuđmana na prvom saboru HDZ-a u

Lisinskom: „"Pritom zaboravljaju da NDH nije bila samo puka kvislinška tvorba i fašistički zločin, već i izraz
kako političkih težnji hrvatskog naroda za svojom samostalnom državom, tako i spoznaja međunarodnih
čimbenika, a u ovom slučaju vlade Hitlerove Njemačke, koja je na ruševinama Versailleskog mira krojila novi
europski poredak (...) Prema tome, NDH nije predstavljala samo puki hir osovinskih sila, nego je bila posljedak

16 Hrvatska između rata i samostalnosti, skupina autora, Hrvatska sveučilišna naklada – OKC Zagreb, 1991.,
53-55.
17 BILANDŽIĆ, Dušan, Hrvatska moderna povijest, 770, 772; JOVIĆ Dejan, Jugoslavija, 479.

12