Page 9 - Odbrana Dubrovnika u Domovinskom Ratu

2
osamostaljenja Republike Hrvatske. Prije samog izbijanja rata, politički vrh u Srbiji je
aktivno promovirao naraciju prema kojoj su Hrvati bili optuženi za genocid nad Srbima

tijekom Drugog svjetskog rata. Razni mitinzi, među kojima je najpoznatiji onaj održan na
Kosovu 1989. godine., predstavljali su pečat za potvrdu ideje o velikosrpskoj dominaciji,

koju je podržavalo i vodstvo Jugoslavenske Narodne Armije (JNA). Slobodan Milošević je

izvršavao uporne pritiske kako bi proveo svoju agendu ukidanja autonomija Vojvodine i
Kosova, te postavio prosrpsko vodstvo u Crnoj Gori. U periodu prije demokratskih izbora

1990. godine, iz Srbije su stizale poruke Srbima u Hrvatskoj, pozivajući ih na otpor protiv

novih budućih vlasti. Neposredno nakon tih izbora, u kolovozu 1990., došlo je do "Balvan
revolucije" koja je poslužila kao poruka pobunjenih Srba da se protive stvaranju nove vlasti

koju su nazivali "ustaškom državom". U tom kontekstu, aludirali su na NDH (Nezavisna
Država Hrvatska) i period od 1941. do 1945. godine, kada su Srbi bili izloženi progonima i

nasilju od strane ustaških vlasti. Važno je napomenuti da, unatoč tim aluzijama, političari koji
su tada vodili Hrvatsku nisu imali nikakve veze s kvislinškom NDH, osim pojedinih iznimaka

3
poput Dobroslava Parage , no on je bio relativno marginaliziran. Ono što je bilo
zabrinjavajuće jest da su organizatori "Balvan revolucije" uživali potporu Jugoslavenske
Narodne Armije (JNA) i Srbije. Ova podrška ukazuje na složene motive koji su obuhvaćali

želju za raspadom Jugoslavije i uspostavom velike Srbije na njenim ruševinama. U tom
procesu, Slobodan Milošević se posebno oslanjao na JNA, koja je bila sastavljena u najvećem

4
dijelu od srpskih vojnika. Krajem 1988. godine, Jugoslavenska narodna armija (JNA) je
provodila plan pod nazivom "Jedinstvo" koji je rezultirao bitnim preustrojem vojne-

teritorijalne organizacije. Ovaj preustroj uključivao je zamjenu dosadašnjih vojnih armija

vojnim oblastima, dok je Teritorijalna obrana (TO) direktno stavljena pod nadležnost JNA.
Ovaj korak izazvao je inicijalno negodovanje i otpor, s obzirom na značajne promjene u

strukturi oružanih snaga. Međutim, unatoč tom početnom otporu, preustroj je na kraju

prihvaćen nakon upornih apela i zagovaranja JNA, te njenih političkih istomišljenika,
uključujući Slobodana Miloševića i saveznu vladu. Ovaj preustroj bio je ključna komponenta

2 KRISTE, Petar, Iznevjereni grad – Dubrovnik 1991., Zagreb, 2000., str. 6-7.
3 Dobroslav Paraga – predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP), do 1993 godine. Poznat po radikalnim
stavovima i veličanju ustaštva. Neprijateljski raspoložen prema vladajućem HDZ-u.
http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=15343
4 MARIJAN, Davor, Hrvatska 1989.-1992., Rađanje države, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2017., str. 77-
91.
7