Page 53 - Odbrana Dubrovnika u Domovinskom Ratu

uništenje brojnih povijesnih i tradicionalnih objekata, poput ljetnikovaca, sakralnih struktura
te urbanih i ruralnih građevina. Projektili sa Žarkovice i brodova JNA oštetili su 30%

povijesne jezgre Dubrovnika, dok je 10%, potpuno uništeno u požarima. Značajni simboli
grada, poput palače Sponza, katedrale i crkve sv. Vlaha, pretrpjeli su teška oštećenja.

Granatiranje je uništilo i pločnike Straduna, simboličnu gradsku ulicu. U svibnju i lipnju

1992., iako je bilo na snazi primirje, neprekidni napadi su se nastavljali. Palača Sponza te
samostani Franjevaca i Dominikanaca ponovno su oštećeni. Ljetnikovac Skočibuha sa

Znanstvenom bibliotekom pretrpio je značajne štete. Stambeni i poslovni objekti u gradu te

gradske zidine također su bili pogođeni. Šteta od tih napada bila je ogromna, dotaknuvši ne
samo građevinske strukture, već i povijesno i prirodno okruženje dubrovačkog područja. 104

Otok Lokrum, smješten svega 700 metara jugoistočno od stare gradske jezgre, bio je meta
napada s brodova i tenkova tijekom jeseni 1991. Ratna razaranja u dubrovačkom području

devastirala su svaki sektor gospodarstva. Proces obnove bio je spor, uz sudjelovanje različitih
grupacija. Grad se na početku suočio s izolacijom i ekonomskim padom zbog uništenja

tvornica prije rata. Iako su se neki sektori djelomično oporavili, drugi su zauvijek nestali.

Obnova Dubrovnika kao turističke destinacije bila je izazovna zbog skeptičnog razmišljanja
stranih turista nakon sukoba. No, nakon 2000., Dubrovnik se izdigao kao primamljiva

destinacija za turiste, a gradske zidine postale su vrhunska atrakcija u Hrvatskoj. 105

104 Rebeka MESARIĆ ŽABČIĆ, “Posljedice Domovinskog rata: primjer Dubrovačko-neretvanske županije.”
Demografski kontekst i sociokulturne posljedice Hrvatskoga Domovinskog rata. Živić, Dražen ; Žebec, Ivana
(ur.). Zagreb : Vukovar: Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar”, područni centar Vukovar, 2009. str. 165-177.
https://www.pilar.hr/wp-content/images/stories/dokumenti/demografski_kontekst/demo_kontekst_165.pdf.
105 Rebeka MESARIĆ ŽABČIĆ, “Posljedice Domovinskog rata: primjer Dubrovačko-neretvanske županije.”
Demografski kontekst i sociokulturne posljedice Hrvatskoga Domovinskog rata. Živić, Dražen ; Žebec, Ivana
(ur.). Zagreb : Vukovar: Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar”, područni centar Vukovar, 2009. str. 165-177.
https://www.pilar.hr/wp-content/images/stories/dokumenti/demografski_kontekst/demo_kontekst_165.pdf.
51