Izložba Dubrovnik:
Grad s ožiljkom nije vraćanje u prošlost, kako će možda neki
protumačiti. Ona predstavlja priču jednoga grada koji se izdiže iz
pepela i koji hrabro kreće naprijed. Ova izložba imat će svoj stalni
postav, ovdje u Lazaretima, kako bi svijetu pričala priču o našemu
gradu, kao i svim strahotama koje je podnio u Domovinskom ratu, a
sve kako se više nikad ne bi ponovilo. Ona je ujedno i povijesni
pečat na ratna razaranja i obnovu grada koji se već 40 godina nalazi
pod zaštitom UNESCO-a. Izložba jasno dočarava i tko je bio agresor,
a tko žrtva. Onim pojedincima koji pokušavaju promijeniti povijest
iz grada slobode poručujem: istina je samo jedna, i ona se ne može
promijeniti.
Tim je riječima
dubrovački gradonačelnik Mato Franković u obnovljenim prostorima
Lazareta (nekadašnjeg karantina iz doba Dubrovačke republike)
najavio postav izložbe Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova
Dubrovnika 1991. – 2000. Izložbu su otvorili djeca i rodbina
poginulih hrvatskih branitelja, te predstavnici civilnih i vojnih
udruga s dubrovačkog područja.
Lazaretska
multimedijalna izložba otvorena je u sklopu programa obilježavanja
28. godišnjice početka napada na Dubrovnik i jug Hrvatske. Autori
izložbe su mladi dubrovački znanstvenici dr Julijana Antić Brautović, dr
Mato Brautović i dr Goran Cvjetinović.
Kroz devet tematskih
cjelina posjetiocima se uz pomoć multimedijskih pomagala omogućuje
upoznavanje s kronologijom rata na jugu Hrvatske, vojnim i civilnim
žrtvama, razaranjima i materijalnim štetama, stradanjem i
poslijeratnom obnovom Dubrovnika, napose stare gradske jezgre, te
Konavala, Rijeke i Župe dubrovačke i Dubrovačkog primorja…
Izložbeni postav
zasniva se na povijesnim činjenicama iz doba ‘rata za mir’,
popraćena je mnoštvom dokumenata, ratnim fotografijama, izvornim TV
i video zapisima… Sadrži i cjelovite presude generalu Pavlu Strugaru i
admiralu Miodragu Jokiću, glavnim JNA komandantima napada na
Dubrovnik pred UN-ovim sudom u Hagu, budući da su to bile prve
izrečene presude za ratni zločin protiv kulturne baštine u nekom
međunarodnom postupku.
U dijelu posvećenom
političkim okolnostima vojnog napada na Dubrovnik izložba donosi
iscrpan prikaz pokušaja ostvarenja projekta Velike Srbije, kao i
uloga te „zajedničkih interesa“ ratnih političkih vodstava Srbije i
Crne Gore i JNA, kako bi se i Dubrovnik našao unutar SANU
memorandumskih granica.
Izložba je „nenametljivo
impresivna i sazdana na činjenicama“, rekao je Bruno Carnez, ratni
izaslanik UNESCO-a, koji je u Dubrovniku ’91 proveo dane najžešćih
bombardiranja, razgledajući ‘interaktivne stolove’ u društvu s
hrvatskom ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek. Prije Lazareta
izložba Dubrovnik: Grad s ožiljkom predstavljena je zimus u sjedištu
UN-a u New Yorku i hrvatskoj Ambasadi u Washingtonu, a u oba grada
je izazvala veliko zanimanje diplomatske javnosti. Za prvu polovinu
iduće godine, kada će Hrvatska predsjedati EU-om, izložba će biti
otvorena i u sjedištu Unije, u Briselu.
